Glavni oltar župne crkve Gospe od Pohođenja u Molatu Ispis
Autor Dr.sc. Bojan Goja   

Mramorne oltare na zadarskom području ali i u drugim dijelovima Dalmacije podiže i Marco Torresini (1668. - nakon 1731.). Iako njegovo djelovanje u Veneciji nije bilo predmet sustavnih istraživanja na temelju sadašnjih spoznaja i dokumentiranih radova može se ustvrditi daje dao značajan doprinos u širenju mletačke oltaristike u našim krajevima. U dokumentima se Torresini uglavnom spominje kao arhitekt, ali na jednom je mjestu zabilježen i kao kipar ("II Torresini era anche ii scultore").[1] Potječe iz obitelji čiji se brojni članovi spominju kao klesari.

Zahvaljujući arhivskim istraživanjima znamo daje Marco Torresini podigao i glavni oltar (kat. br. 58) župne crkve Gospe od Pohođenja u Molatu na istoimenom otoku koji je od 1640. godine bio u zakupu zadarske obitelji Lantana.[2] Unutar gradiva koje se odnosi na privatnu korespondenciju Marka Antonija Lantane (rođen 1653.) sačuvana je i dokumentacija datirana između 1725. i 1731. godine koja se odnosi na gradnju glavnog oltara župne crkve. Među spisima koji su spojeni u svežanj pod naslovom: "Melada, Riaguardo la Fabrica dell' Altar Magiore in quella Chiesa", prevladavaju Torresinijeva pisma koja je slao Marku Antoniju Lantani, te iako se odnose najvećim dijelom na poteškoće oko plaćanja ipak vrijedi analizirati njihove najzanimljivije dijelove jer ilustriraju sav napor i probleme koji su pratili proces nabave kamena i mramora, njihovu obradu i izradu dijelova oltara u venecijanskim radionicama te na kraju transport rastavljenog oltara brodovima do udaljenih dalmatinskih gradova i otoka. Na žalost, među pismima nije sačuvan nacrt niti prvotni ugovor o izradi oltara koji se spominje u jednom od pisama.

Najranije je pismo datirano 26. rujna 1725. godine i poslano iz Venecije kao i sva naredna pisma. U njemu Torresini obavještava Lantanu da je boravio u Poreču zbog nabave kamena iz novog kamenoloma, iz kojeg je do gata dopremio 220 komada kamena, te da je nabavio mramor potreban za izradu oltara na Molatu.[3]

Tijekom naredne tri godine nema sačuvanih pisama te se može pretpostaviti da se sve odvijalo prema dogovoru ili daje došlo do određenih poteškoća i zastoja radova, a kao što slijedi iz sljedećih pisama jedan od razloga mogla su biti nestašice novca odnosno neredovite isplate. Torresini dana 5. lipnja 1728. godine piše Lantani da je jučer primio njegovo pismo koje je mu je ovaj poslao u vezi sa izradom oltara a prema nalogu molatskog župnika. Žali se daje bez obzira na poslanu kaparu od 997 lira on sam isplatio još poprilični iznos novca potreban za nabavu materijala koji je pripremljen za izradu oltara. Kaže da nije još počeo raditi na kamenim dijelovima jer ne želi da se tako obrađeni oštete u radionici. Tvrdeći da se od njega očekuje da se prihvati izrade oltara, te da će kada završi prvi, dobiti plaću za drugi dio posla, kaže daje ponovno pogledao ugovor da bi vidio koje obveze imaju obje ugovorne strane. Prema njemu oltar je morao biti gotov do mjeseca svibnja 1727. godine, a od tada je prošla godina dana. Budući daje taj rok istekao, Torresini nudi da će oltar zavrišti u roku od četiri mjeseca nakon što dobije ostatak novca, odnosno da može za pola toga novca u roku od tri mjeseca od primitka isporučiti do tada dovršene dijelove. Na kraju je teksta uz Torresinijev potpis kao i kod ostalih pisama navedena i lokacija njegovog venecijanskog prebivališta: "San Trovaso alia Toleta".[4]

"Illustrissimo Signor Signor Patron Colendissimo" piše Torresini dana 1. srpnja 1728. godine Lantani iskoristivši prigodu kada patron Francesco Baffo prevozi jedan oltar za Šibenik da mu preko njega odgovori na pismo od 26. svibnja 1728. godine navodeći da mu nisu stigli novci za dovršetak oltara za Molat, te ga podsjeća na obvezu plaćanja.[5]

U priznanici od 11. rujna 1728. godine Torresini potvrđuje da je od Cipriana Caimea primio 1108 lira koje mu je iz Zadra poslao Marko Antonije Lantana na račun izrade glavnog oltara župne crkve na Molatu.[6] U pismu od 14. rujna 1728. godine Torresini javlja da mu je Ciprian Caime isplatio 1108 lira, što mu je on u dvije priznanice i potvrdio. Nadalje piše daje započeo sa radom na oltaru, te spominje prijevoz jedne trećine oltara teretnim brodom koji mora stići u Veneciju do njegove rive ("Riva alle Zattere").[7]

U pismu od 18. rujna 1728. godine izvještava Lantanu da će oltar dopremiti na Molat istom barkom kojom bude prevozio i oltar za Šibenik, jer je tako jeftinije, pa se može zaključiti da su radovi na oltaru tada bili pri kraju.[8]

U pismu od 1. veljače 1729. godine Torresini obavještava Lantanu koje je dijelove oltara već dovršio, te navodi i njihovu pojedinačnu i ukupnu količinu:

"Scalini pezzi sete - numero 7

Regoloni pezzi quattro - numero 4

Una Predella - numero 1

Base dell' Antipetto pezi cinque - numero 5

Antipetto, due Fianchi e quattro pezzi quariselli son in tutto - numero 7

Cimacia pezzi cinque - numero 5

Quattro Base di Colonne - numero 4

Due Base Pilastri pezzi - numero 2

Pezzo di mezzo delle dette - numero 1

Due Architravi - numero 2

Pezzi - numero 38"

U nastavku navodi da nakon Uskrsa putuje u Dalmaciju gdje mora podići različite oltare, te da bi tom prigodom mogao postaviti i podnožje ("Bassamento") oltara na Molatu. Nadalje spominje novac za ostale radove, te trošak za brod koje je izgleda trebala osigurati mjesna crkva, odnosno župnik.[9]

Dana 1. travnja 1729. godine Torresini izvještava Lantanu da je bolje i jeftinije prevesti čitav oltar odjednom, spominje izvjesni čamac sa Lošinja, te da će dijelove oltara čim budu dovršeni ukrcati. Navodi dodatnih 260 dukata koji mu što hitnije trebaju biti dostavljeni u Veneciju, te da će dva mjeseca nakon primitka tog iznosa čitav oltar biti dovršen. Spominje i dodatni trošak od 60 lira koji mu trebaju za stavljanje u sanduk stupova, kapitela i figura. Torresini kazuje da i sam treba otputovati u Dalmaciju radi podizanja oltara na Braču i u Šibeniku, te da bi tom prigodom, ako bi Lantana požurio sa dostavom novca, došao postaviti i oltar na Molatu. Na kraju pisma moli Lantanu da o svemu obavijesti i župnika.[10]

Dana 14. srpnja 1729. godine potvrdio je na račun izrade oltara primitak od 1050 lira pozivajući se na pogodbu sastavljenu 16. prosinca 1724. godine u Zadru.[11] Može se pomišljati da je tada Torresini boravio u Zadru zbog radova na jednom od svoja dva zadarska oltara te da ga je Lantana tom prilikom i angažirao.

Dana 8. studenog 1729. godine u vlastoručno potpisanoj priznanici Torresini potvrđuje da je od patrona Frane Banića sa Iža na račun izrade oltara na Molatu primio sedam zlatnih cekina i 11 srebrnih dukata, te ostatak u sitnom novcu, što ukupno čini iznos od 254 lira.[12] To navodi i u pismu koje nosi isti datum (8. studenog 1729. godine) gdje Torresini javlja Lantani daje od patrona Frane Banića s Iža primio 254 lire. Nadalje mu poručuje da ga posjeti kada dođe u Veneciju i da mu podršku u njegovom radu jer su radovi na oltaru pri kraju. Obrađeni su svi kameni dijelovi, dok je kapitele potrebno još ulaštiti. Sve je dovršeno i pripremljeno već prije tri mjeseca, osim stupova, koje će, budući da još nije pronašao odgovarajući crveni mramor, naručiti u Veroni. Također izražava sumnju u trgovca čijim brodom, a koji je trenutno negdje na putu, treba prevesti oltar jer se boji da ovaj ne iznevjeri njihov dogovor. Navodi još da gaje patron Banić izvijestio da oltar treba prevesti bez naknade, kako se brod prije 1. svibnja neće vratiti nazad u Veneciju, a budući da župnik ne želi dodatne troškove nije voljan unajmiti drugi brod. Kada mu se da ostatak novca on će organizirati utovar, no upozorava daje zaputine, kapitele i ostale dijelove, potrebno izraditi i posebne sanduke, za što su mu također potrebna sredstva, da posao ne bi pošao po zlu, odnosno kako se vjerojatno ne bi oštetili.[13]

Prema priznanici od 23. srpnja 1731. godine primio je u Veneciji Gio. Batta. Moreschi u ime Marca Torresinija od Cipriana Caimea 12 cekina koje mu je poslao Mare Antonio Lantana, vjerojatno na račun izrade oltara.[14] "Illustrissimo Signor Signor Patron Colendissimo" piše Torresini dana 24. srpnja 1731. godine Lantani i javlja da mu je Ciprian

Caime isplatio 12 cekina. Izgleda da su se pojavili neki problemi sa ukrcajem, budući da brod koji je bio predviđen za prijevoz oltara ne može doći do njegove Rive, kao stoje bilo predviđeno ugovorom, te mu je potrebno dodatnih 5 dukata za prijevoz oltara do Lida. Stoga upozorava Lantanu da dok ne dobije što traži ništa neće biti utovareno u brod, a da će u međuvremenu biti dovršeni preostali, vjerojatno završni radovi na oltaru ("lustrare poche macchie e batter da bene poche pietre").[15] Ciprian Caime koji se spominje u pismima kao posrednik bio je, doznajemo iz jednog zapisa gdje se navode razni iznosi poslani Torresniju, "orefice a S. Basso in Venezia".[16] Izgleda da su tijekom te godine i dovršeni radovi na oltaru koji je konačno prevezen do Molata i postavljen u župnu crkvu.

U popisu troškova za gradnju oltara na Molatu ("[...] spesa dell' Altare di Mellada ordinato al Proto, o sia Architetto ii Signor Marco Toresini [...]") koje je po svemu sudeći vodio Marko Antonije Lantana također se vidi da su novci isplaćivani u više navrata između 10. siječnja 1725. i 23. srpnja 1731. godine a daje ukupan trošak izrade iznosio 600 dukata što se uklapa u visinu cijene ostalih oltara koje je Torresini podigao u Dalmaciji.[17]

Stipes oltara na Molatu (kat. br. 58) podignut je na dvije stepenice, na supedaneju je mramorna inkrustacija s motivom zrcalno postavljenih mesnatih lisnatih vitica od ružičastog mramora. Prizmatični stipes izbačen je prema naprijed, bočno su podnožja nad kojim se uzdižu stupovi, a predoltarnik, ukrašen četverolistima i uspravljenim ovalima s umetcima od zelenog mramora omeđen je inkrustiranim pilastrima. Nadgradnja (retabl) se sastoji od dva para stupova sa kompozitnim kapitelima koji su postavljeni na kvadratna postolja. Stupovi imaju pripadne pilastre sa polukapitelima. Nad prekinutom trabeacijom istaknutih obrata je stupnjevani prekinuti polukružni zabat, prema unutra završen volutama, u čijem je središtu baldahin. Nad baldahinom je, nad uskom trakom ukrašenom mramornim umetcima, završni ukras sa po dvije sučeljene položene volute različitih dimenzija koje su postavljene jedna iznad druge. Isti s motiv ponavlja i u središtu zabata. Iznad središnje pravokutne niše čiji je okvir ukrašen trakom sa mramornim umetcima je grozd. Na stranama zabata bila su dva anđela koja se sada čuvaju u zvoniku. Oltar na Molatu može se po tipološkim osobinama pridružiti onima u Kraju i Zdrelcu koji također u zoni atike imaju baldahin, a na njemu se ponavlja i česti Torresinijev ukrasni motiv sučeljenih voluta, kojeg susrećemo i na bolskom oltaru.

U vezu sa Torresinijem mogu se dovesti i svetohraništa na njegovim oltarima u Zdrelcu i Kraju. Svetohranište oltara u Kraju (kat. br. 40.) slično je onome koje je prema popisu iz 1726. Godine.

__________________

Iz doktorske disertacije: Mramorna oltaristika 17. i 18. stoljeća na području Zadarske nadbiskupije, I. dio, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2010.



‘A. RAVA, 1910., str. 718., bilj.29.

[2] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33. Ime je majstora u sadržaju krivo navedeno kao "Marco Torseli".

[3] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 2.

[4] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 20, 21.

[5] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 11.

[6] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 14.

[7] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 13.

[8] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 9. To može značiti daje šibenski oltar naveden u popisu montiran 1728. godine, ali može biti daje Torresini podigao i neki drugi oltar u ovom gradu.

[9] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 18.

[10] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 17.

[11] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 15.

[12] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 7. v.

[13] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 19.

[14] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 6.

[15] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 25.

[16] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 24.

[17] DAZD, OF, 359 Obitelj Lantana, kutija 1/33., list 32.