Kronika Molata 1808. - 1938. PDF Ispis E-mail

 

Oleg Petrović, Šibenik

 

1808. - Jure Matešić posjeduje trgovački brod tartanu 120 t/n te gradi prvu kuću u Lučini

1811. - Molat ulazi u sastav novoosnovane Općine Silba, a formira se i Podserdarija podređena Serdariji u Sutomišćici za Zadarske otoke. Časnici Teritorijalnih snaga su regrutirani iz rodova Bašić, Mračić i Španić.

1824. - Formirana Porezna općina Molat. Osim zemljovlasnika obitelji de Ponte i de Lantana iz Zadra navodi se i veleposjednička obitelj Španić-Kovačev iz Molata, koja je osim molatskih vlasnik i zapuntelskih te lukoranskih zemljišta. Velike posjede u zakupu posjeduju obitelji Pavlović, Mikuličin, Španić-Mihoviljev, Jentiličić, Lovretić, Mavar-Božulić i Matešić.

1832. - Otvorena Lučka ispostava, koja je sedam godina kasnije prerasla u Pomorsku carinu, a bila je smještena u Lučini u kući brodovlasničke obitelji Matešić.

1845. - Zalaganjem župnika don Šime Mavara registrirana je sa svim pridržanim pravima Niža osnovna škola. Molatska škola spada u najstarije osnovne škole zadarskog područja. Smještena je u župnoj kući, pa u kući Mandić.

1855. - Navodi se šest trgovina: obitelji Magaš, Mandić, Mandić-Rolov, Mavar-Božulić, Stamać i Španić, otvaranih 1840.-tih godina.

1864. - Petar Abelić kupuje veleposjed na otoku od Josipa, Domenike, Filomene i Marije de Lantane sa pripadajućim otočićima (Tun Veli, Tun Mali, Tramerka Mala), ali bez zapuntelskog polja jer se navode i drugi vlasnici. Kupuje i kuću te skladište. Ukupna vrijednost iznosti 13.000 forinti, koja se mora platiti u dvije rate. Nakon 224 godine obitelj de Lantana prestaje biti zemljovlasnik.

1866. - Don Fausto Smoljan uvodi latinski jezik u obredu sv. Mise, ali narod i dalje odgovara na crkvenoslavenskom jeziku

1869. - Umjesto talijanskog jezika matične knjige se zapisuju na hrvatskom jeziku

1869. - Trgovac Jure Magaš podiže oltar u kapeli Gospe od Karmela

1873. - Otvoren Ugovorni poštanski ured,, a njezin voditelj je Šime Stamać, pa sin Paško te unuka Veronika

1880. - Veleposjednik Petar Abelić za zasluge je uzdignut u nasljedni viteški stalež sa pridjevom "von Melada"

1882.- Pomoćna pučka škola prerasta u Redovnu pučku školu, jer zakonom iz 1869. pučke škole preuzima Država. Prva učiteljica je Jelisava Radinović, a đaka je pedeset.

1883.- Veleposjed na otoku Molatu nasljeđuje Petrov sin dr. Kazimir vit. Abelić, koji gradi 1894. vilu sa parkom te cisternu četiri godine kasnije sa uklesanim obiteljskim grbom na kruni.

1888. - Gradi se novo groblje

1893. - Uspostavljena parobrodska pruga Zadar - Molat

1894. - Bolest filoksere zahvaća molatske vinograde, pa većina muškaraca odlazi na rad u Čile i Argentinu

1895. - Sagrađena školska zgrada sredstvima Kotarskog školskog vijeća u Zadru

1898. - Navode se trgovine Marka Barićeva, Marijana Barićeva, Šime Magaša, Ivana Mračića, Ivana Stamaća i Šime Stamaća. Uz trgovinu Marijan Barićev posjeduje braceru, a Ivan Mračić, Šime Magaš i Šime Stamać gostionicu. Trgovci Marijan i Marko Barićev, Šime Magaš te Šime i Ivan Stamać grade kuće od kojih trojica posljednjih i Ivan Mračić grade prve grobne kapele u Novom groblju.

1900.- Glavar Ivan Stamać pokreće peticiju za vraćanje crkvenoslavenskog jezika u obredu sv. Mise

1904. - Veletrgovac Šime Magaš podiže oltar Gospe od Ružarija, a 1910. kupuje i kip. Prethodni oltar je bio drveni posvećen sv. Mihovilu

1907. - Na poticaj glavara Ivana Stamaća osnovana je Ribarska zadruga koja je brojila 27 članova, a imala je svoj Pravilnik i objekat u Lučini

1907., 1911. - Na izborima za Carevinsko vijeće biračkog mjesta Molat pobijedila je Stranka prava don Ive Prodana od glasača s pravom glasa po poreznom cenzusu, što je samo 12 % ukupnog stanovništva

1908. - Navodi se Školska knjižnica

1913. - Sagrađena nova župna kuća umjesto stare koja je stradala u požaru

1921.- Smrću Kazimira vit. Abelića veleposjed na otoku nasljeđuju nećaci dr. Antonio i dr. Ruggiero de Gosetti, od kojih Antonio ne oženivši se živi u Molatu do 1943. kada optira u Italiju, dok je Ruggiero sa obitelji već živio u talijanskoj Goriziji.

1924. - Tonći Stamać uvodi karnevalske svečanosti iz Silbe, cijeli svoj život sastavlja karnevalskih Testament u cakavskom dijalektu

1924. - Zalaganjem župnika don Kazimira Sambunjaka kupljena su dva zvona u Ljevaonici Ing. Francesco dr Poli u Vittoriju Venetu kod Trevisa

1926.- Sagrađen Seosko-prosvjetni dom

1927. - Viktor Stamać diplomirao francuski i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

1929. - Učitelj Zvonimir Šare osniva Glumačku družinu

1931. - Zalaganjem poštanskog činovnika Paška Stamać osnovana je Ovčarsko-mljekarska zadruga koja je imala svoju zgradu te je više puta zbog kvalitetnog ovčjeg sira nagrađivana od stručnih povjerenstava

1932 - Zalaganjem župnika don Marijana Magaša sagrađen zvonik visok 27 metara, a 1939. je postavljen trostrani sat sredstvima iseljenika iz New Orleansa

1933. - Učitelj Zvonimir Šare osniva Narodnu knjižnicu i čitaonicu

1934. - Ivan ml. Stamać sagradio u Lučini vilu koju iznajmljuje turistima, a 1939. Jušto Stamać pomoću vjetrenjače uvodi struju

1934. - Župnik don Roman Lukin osniva Župni muški i ženski zbor, kupuje harmonij, a time se prekida tradicija glagoljaških pjevanja

1935. - Učitelj Šare osniva Tamburaški orkestar

1935. - Uređena Velika dvorana u Domu u kojoj su se izvodila dramska i glazbena djela

1935., 1938. - Na parlamentarnim izborima Izbornog kotara Preko punoljetni molaćani glasuju za Hrvatsku seljačku stranku dr. Vlatka Mačeka. Predsjednik molatskog ogranka je Ivan ml. Stamać